Okolica · oko 6 minuta automobilom
Jezero Provala
Najdublje jezero Vojvodine, nastalo nakon velike poplave Dunava: plaža, kamp i ribolov.
Okolica · oko 15 minuta automobilom

Bač je dao ime cijeloj Bačkoj, a od nekadašnjeg grada sačuvana su tri spomenika koja se lako obiđu pješice u jednom poslijepodnevu: tvrđava na zavoju stare Mostonge, gradska vrata Šiljak na ulazu u nekadašnje podgrađe i ostaci turske kupelji (hamama) na putu prema središtu. Sva tri su od 2019. na preliminarnoj listi UNESCO-a, u sklopu dobra „Kulturni krajolik Bača i okolice” (UNESCO). Fotografije: Svetlana Morozova.
Bač se u pisanim izvorima spominje već 535. godine, u pismu cara Justinijana (Vojvodina Travel). Današnja tvrđava podignuta je uglavnom od 1338. do 1342., u doba ugarskog kralja Karla Roberta Anžuvinca, a zidine su se dograđivale i utvrđivale još gotovo dva stoljeća, ponajviše pod nadbiskupima (TO Bač). Bio je to „vodeni grad”: tvrđavu je sa svih strana okruživala voda Mostonge, čije se staro korito vidi i danas, a ulazilo se preko pomičnog drvenog mosta (Vojvodina Travel). Nadbiskup Petar Varadi dao je 1495.–1501. iskopati jarak, a posljednju veliku obnovu prije turskog osvajanja izveo je fra Pavao Tomori 1523.–1526. (TO Bač).
Nakon Mohačke bitke Turci su Bač zauzeli 1526., a tvrđavu 1529. Turski putopisac Evlija Čelebi opisao ju je 1665. Oslobođenje 1686. grad je prošao bez većih razaranja, ali je u Rákóczijevu ustanku tvrđava više puta rušena i paljena, a nakon miniranja 1704. napuštena (TO Bač).
Plato tvrđave ima 8700 m², a sama tvrđava, u obliku trapeza, 5600 m². Na uglovima je bilo pet istaknutih kula, povezanih bedemom širokim 2 m i visokim 12 m (TO Bač). Danas stoje ostaci četiriju bočnih kula i središnje kule donžon. Za njezinu visinu izvori navode 20 m (Wikipedija) ili 22 m (Vojvodina Travel). Donžon je potpuno obnovljen, ima pet katova, a na prvom i trećem izloženi su arheološki nalazi (EU za tebe).


Tvrđava je proglašena spomenikom kulture 1948. (TO Bač). Od 2006. Pokrajinski zavod za zaštitu spomenika kulture, s projektom „Stoljeća Bača”, konzervira tvrđavu tako da zadrži izgled ruševine, a u kuli je uređen centar za posjetitelje. Za taj rad tvrđava je 2018. dobila Grand Prix nagrade Europske unije za kulturnu baštinu / Europa Nostra (European Heritage Awards).
Na istočnoj strani nekadašnjeg podgrađa stoji kula-vrata od opeke, približno kvadratnog tlocrta, s lučnim prolazom. Iznad prolaza sačuvan je jedan kat s dvije gotičke bifore, a pretpostavlja se da je postojao još jedan. Vrata su imala pomični most preko iskopanog kanala koji je spajao meandar Mostonge; kanal sa zemljanim bedemom i palisadama opasivao je podgrađe, u kojem je danas tridesetak kuća (Vojvodina Travel, Srbija Danas). Godinu gradnje vrata izvori ne navode.

Na putu od tvrđave prema središtu su ostaci turske kupelji, hamama. Najvjerojatnije je sagrađen nakon 1578., a zabilježio ga je i Evlija Čelebi 1665. Arheološki nalazi pokazuju da je hamam imao šest prostorija, među njima poslužnu, šadrvan (čekaonicu), halvat (prostoriju za kupanje), haznu (spremnik za vodu) i đulhan (ložionicu). Sačuvani su dijelovi zidova, dio kupole nad središnjom prostorijom i keramičke cijevi kojima je dolazila topla i hladna voda (Vojvodina Travel). Obnova hamama najavljivala se još 2019. (Danas).

Iz Vajske se do Bača stiže za oko 15 minuta automobilom (10,2 km). Vrata Šiljak i hamam su na putu između tvrđave i središta, a Franjevački samostan je nekoliko minuta dalje. Radno vrijeme, ulaznice i vodstvo: Turistička organizacija općine Bač, Trg dr Zorana Đinđića 4, +381 21 60 72 222 (Vojvodina Travel). Ljeti je u tvrđavi Srednjovjekovni dan, a u rujnu Dani europske baštine – Dani Bača (TO Bač).
Vrijeme vožnje iz Vajske je okvirno, izračunato prema podacima OpenStreetMap.
Okolica · oko 6 minuta automobilom
Najdublje jezero Vojvodine, nastalo nakon velike poplave Dunava: plaža, kamp i ribolov.
Okolica · oko 17 minuta automobilom
Samostan Uznesenja Marijina: gotika, romanika i klasicizam, orgulje i muzej.
Okolica · oko 5 minuta automobilom
Pravoslavni samostan iz 1478., s freskama Hristofora Žefarovića i legendom o ljekovitom izvoru.